Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš”, poznata je latinska izreka koja svjedoči o višestrukim koristima poznavanja stranih jezika. Nije to samo obično sporazumijevanje sa sugovornicima drugih govornih područja, već dragocjena ulaznica u nove svjetove, nove kulture, spona s novim, dalekim zemljama i njihovim ljudima, recept za razvijanje tolerancije, ali i ključ u nalaženju posla.
– Učenju stranih jezika oduvijek se pridavala velika važnost, ponajprije iz praktičnih razloga jer olakšava komunikaciju s izvornim govornicima stranih jezika. Zanimljiva je izjava Nelsona Mandele koji je ustvrdio da “razgovor s nekim na jeziku koji on razumije dopire do glave, ali razgovor na njegovu materinjem jeziku dopire do srca”. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, značaj poznavanja stranih jezika je postao tim veći jer su se otvorile mogućnosti zapošljavanja na europskom tržištu rada, a za mlađu populaciju i mogućnost školovanja u bilo kojoj zemlji članici EU. Osim toga, Hrvatska kao ozbiljna turistička destinacija mora imati i turističke djelatnike osposobljene da komuniciraju ne samo na engleskom već i na ostalim stranim jezicima, prvenstveno njemačkom i talijanskom, ali i španjolskom, francuskom, ruskom… – smatra Ivana Vladislavić Krstić, profesorica engleskog jezika u Školi stranih jezika “Anglia”, koja iza sebe ima 18-godišnje iskustvo u podučavanju djece i mladih do 18 godina.
Njezin je stav da s učenjem jezika treba započeti u predškolskoj dobi, kada djeca učenje ne doživljavaju posebno ozbiljno niti naporno.
– Kroz maštovitu nastavu i brojna didaktička te digitalna pomagala, svijet stranih jezika može im se približiti na zabavan i istovremeno učinkovit način, prije samog polaska u školu. Kod nekog je to u 4., kod nekoga u 5. ili 6. godini. Ne treba žuriti i “gurati” dijete u klupu ako samo ne pokazuje interes. Svako usvajanje novih znanja ide teško ili nikako ako ne postoji volja za učenjem. Nema optimalne dobi za početak učenja stranog jezika koja bi kod svakog djeteta bila jednaka. Djeca su male individue, svaka stvorena na svoj neponovljiv način. Činjenica je da će nekima učenje jezika ići brže i jednostavnije, isto kao što je netko bolji ili slabiji u sportu, glazbi, crtanju… Svakako ih treba potaknuti i pokušati barem s engleskim prije početka redovne škole kako bi djeca stekla pozitivnu sliku o učenju stranih jezika, jer će naravno steći i određeno predznanje što će im uvelike olakšati svladavanje školskoga gradiva – drži ova profesorica.
Upozorava i na manjkavosti obrazovnog sustava u Hrvatskoj koji programom predviđa samo dva nastavna sata engleskog tjedno od 1. do 4. razreda osnovne škole, što je premalo da bi se jezik kvalitetno i brzo usvojio. Primjerice, u Turskoj u osnovnom školama učenici imaju sat engleskog svaki dan. Stoga je velika razlika između onih koji imaju još dva dodatna sata engleskog tjedno, učeći u školama stranih jezika ili imaju privatne satove.
– Što se tiče učenja drugog stranog jezika koji se također u posljednje vrijeme nameće kao imperativ, naglasak je svakako na njemačkom, dugo zapostavljenom u našoj regiji ispred talijanskog koji je godinama imao prioritet. No, s drugim jezikom pogotovo ne treba žuriti. Ako dijete pokazuje interes i volju za učenjem i drugog stranog jezika, trebate mu to i omogućiti, ali dobro razmislite hoće li to nekima od njih biti previše. Puno je važniji boravak na svježem zraku, igra i rekreacija, a drugi jezik može se naučiti u i starijoj školskoj dobi – poručuje ona.